Napisao: Arhitektura.co.yu


Richard Meier


Muzej Moderne Umetnosti


Pogled ka Muzeju sa Placa dels Angels


Tipično artikulisana fasada prikazuje Meierov prepoznatljivi stil



Iako je bilo kritika da je nivo prirodnog osvetljenja prevelik za ovakvu građevinu, svetlo je jedna od glavnih osobina Meierovih projekata, naglašena ovde jakim suncem područja


Veličanstveni zamah fasade sa njenim sunčanim ekranima opoziva ostale Meierove građevine i ne najavljuje, bar iz ovog ugla, funkciju

Član "New York Five" (Njujorška petorka), Richard Meier je bio arhitekt čija dosledna, nekad se može reći i opsesivna upotreba modernističkih belih formi postala univerzalno prepoznatljiv stil. Pod uticajem Le Corbusier-a, Meier je dokazao da se od umreženog, geometrijskog rečnika izražavanja može dobiti zadivljujući broj varijacija različitih izraza, sve do i uključujući tu i Getty Center, lociran na jednom uzvišenju u Los Anđelesu, otvorenog za javnost od jeseni 1997. Prvobitno u maloj razmeri, za brojne privatne rezidencije, a kasnije za veće objekte, kancelarijske zgrade, muzeje ili stambene zgrade, Richard Meier je razvijao sve kompleksnije osnove, rotiranih osa, prilagođenih korišćenju velike količine prirodnog osvetljenja. Velika količina svetlosti svakako nije idealna za očuvanje umetničkih radova, i poslednji beli rad Richarda Meiera, Museum of Contemporary Art (Muzej Savremenih Umetnosti) u Barseloni, situiran je u tamnijem kvartu starog grada. Uprkos ovim potencijalnim nedostacima, zgrada u Barseloni još jednom pokazuje koliko je ovaj arhitekt cenjen u Evropi.

Museum of Contemporary Art, Barcelona

Richard Meier smatra ovaj jednim od svojih najuspešnijih projekata. Zaista, trospratnica površine 13800 kv.m sadrži sva obeležja njegovog zrelog stila, suprotstavljena ovde sa delimično zbijenim i tamnim urbanim okruženjem. Novi javni prostor ispred muzeja, Placa dels Angels, dozvoljava posetiocima da shvate čisto belu fasadu građevine visoke 23 metara. Iako se sve kritike ne slažu sa arhitektovom tvrdnjom da je bio privilegovan "malim profilom i kontekstualnom harmonijom", istina je da je uticaj belog metalnog panela i malterisana spoljašnost jaka zbog skoro srednjevekovnog karaktera ostatka okruženja. Pored novog muzeja, peruređena Casa de Ceritat, bivša zgrada bolnice iz 19. veka sada je postala Centar Moderne Kulture stvarajući novu metu za posetioce zainteresovane za najnovija ostvarenja. Sa juvelirskom preciznošću, Meierov Muzej Moderne Umetnosti u Barseloni na mnoge načine osluškuje ambicije utemeljivača moderne arhitekture koji su videli svetlu budućnost u novoj eri. Iako su mnogi moderni arhitekti stali po strani od ovog skoro utopijskog pokušaja, Richard Meier stvara jak razlog za i dalje poštovanje modernističkog ideala.