WEBZINE O ARHITEKTURI
Arhitektura
  • Vesti
  • Rubrike
    • Arhitekti
      • Individualci
      • Grupe i pokreti
    • CAD/Modelovanje
      • CAD i modelovanje
      • Galerija renderinga
      • Tutorijali
    • Gradovi
    • Konkursi
      • Raspisani konkursi
      • Završeni konkursi
    • Konstrukcije
      • Detalji izvođenja
      • Konstrukcije
      • Rasveta
    • Literatura
    • Pejzažna arhitektura
    • Projekti
      • Stariji period
      • Aktuelni projekti
      • Urbanistički projekti
    • Razvoj arhitekture
    • Umetnost i dizajn
      • Umetnost
      • Dizajn
  • Stanovanje
    • Enterijer
      • Enterijer
      • Projekti enterijera
    • Prikazi Kuća
    • Planovi kuća
  • Studije
    • Urbanizam
    • Javni objekti
    • Stambeni objekti
    • Privredni objekti
    • Enterijer
    • Izložbe
    • Fakulteti
    • Skripte
  • Forum
    • Index
    • Najnovije
    • Pretraga
  • Reklama
  • Slanje radova

Razvoj arhitekture

Palata "Kronić" u Somboru

Detalji
Napisao: mr Dragana Mecanov
Datum kreiranja: 16 Januar 2011
palata_kronicPalata «Kronić», izgrađena je u periodu od 1906-e do 1913-e godine u stilu eklekticizma. Danas predstavlja jednu od najlepših građevina u Somboru, mada u velikoj meri oštećenu.

Pročitaj više …

Pravoslavna crkvena porta Sremskokarlovačka

Detalji
Napisao: prof. dr Velimir Ćerimović
Datum kreiranja: 14 Jul 2010
crkvena_porta Danas se malo zna da je nastajanje, stepenovanje i razvoj oblika pravoslavne crkvene porte, u institucionalnom i graditeljskom smislu, vezano za drevnu instituciju Hrišćanstva, odnosno za njenu (hi)jerarhijsko-eparhijsku strukturu, njeno dogmatsko učenje i obredno-religiozne potrebe pravoslavno profilisanog crkveno-duhovnog bića.

Pročitaj više …

Arhitektura kao događaj spektakla

Detalji
Napisao: Dragan Marković
Datum kreiranja: 10 Jun 2010
Ovaj tekst se neposredno bavi temom čulne predočivosti društvene moći, identiteta i kapitala putem manifestacije arhitektonskog objekta, kao artefakta koji je sadrži sve ne-materijalne pretpostavke koje su uslovile njegovu egzistenciju.

Pročitaj više …

Bilateralna simetrija u postmodernoj arhitekturi

Detalji
Napisao: Dragan Marković
Datum kreiranja: 23 April 2010
Simetrija u nauci i umetnosti predstavlja veoma široku oblast u okviru koje je moguće izdvojiti određene teme od posebnog interesovanja za arhitekturu. Tema simetrije istovremeno predstavlja i odličan uvod u razmatranje njene savremene interpretacije, jer ona igra jednu od ključnih uloga u kristalisanju principa postmoderne arhitekture druge polovine XX veka.

Pročitaj više …

Estetika u marksisitickim teorijama

Detalji
Napisao: Maja Markovic
Datum kreiranja: 06 Februar 2009
Estetika u marksisitickim teorijama je vrlo popularna u razmatranjima danas. Mozda je najbolje osvrnuti se na delovanja nekih licnosti i njihova zapazanja, a iz toga i teorije. Na primeru licnosti Markuzea se moze dosta saznati o estetici toga doba.

Pročitaj više …

Nadrealizam kao umetnički pokret

Detalji
Napisao: Dragan Markovic
Datum kreiranja: 26 Novembar 2008
Nadrealizam kao izraz modernosti se sagledava kao primer primenjenosti Frojdove psihoanalize na stvaranje umetničkog dela kroz četri osnovna aspekta: (1) sa aspekta automatkog slikanja, crtanja i pisanja poezije zasnovanih na svesno nekontrolisanom načinu izražavanja, (2) sa aspekta nadrealističke opsesije fetišima kao odraz odnosa subjekta i objekta, (3) sa aspekta nadrealističkog načina života zasnovanog na narcističkom načinu ponašanja (4) sa aspekta pokušaja doslednog, mimetičkog prikazivanja sna i fantastičnih i fantazmatskih predela i situacija.

Pročitaj više …

Sedam svetskih cuda

Detalji
Napisao: Maja Markovic
Datum kreiranja: 16 Jul 2008
U najveca dela anticke umetnosti ubrajaju se i velika dela arhitekture i vajarstva. Stari Grci su izdvojili sedam tih dela i nazvali ih sedam svetskih cuda. O njima ima dosta podataka u antickim i kasnijim izvorima.

Pročitaj više …

Spomenici i arhitektura u periodu pod turskom vlascu na tlu bivse Jugoslavije

Detalji
Napisao: Maja Markovic
Datum kreiranja: 02 Jul 2008
U toku XIV i XV veka turski osvajaci su zauzeli istocne krajeve nekadasnje Jugoslavije, pa tako oni i dolaze pod neposredan uticaj islamske civilizacije. Turci tako donose orijentalne principe izgradnje gradova sa razvojem privrede, stambenih i kulturnih cetvrti naselja, tako da se sve veci broj stanovnika naseljava u gradovima napustajuci sela.

Pročitaj više …

Umetnost srednjeg veka - Makedonija, Srbija i Crna Gora

Detalji
Napisao: Maja Markovic
Datum kreiranja: 04 Maj 2008
S primanjem hriscanstva medju Slovenima na Balkanu pocinju da se dizu crkve. Njihovo gradjenje, ukrasavanje skulpturom, oslikavanje freskama,snabdevanje ikonama i liturgijskim predmetima, uveli su Juzne Slovene u IX veku u krug najviseg umetnickog stvaralastva Sredozemlja.

Pročitaj više …

Umetnost na tlu bivse Jugoslavije

Detalji
Napisao: Maja Markovic
Datum kreiranja: 31 Mart 2008
Kada pokusamo da razdvojimo praistorijsku od anticke umetnosti na ovim prostorima, nailazimo na istrazivacke probleme. Presudnu ulogu kod proucavanja imaju geografija, odnosno kulturno - istorijski i drustveno - ekonomski momenti. Vec od VI veka pre N.E. pocinje nova faza razvoja, koja je vezana za procvat i jacanje plemenske aristokratije Ilira i njihovih suseda, kao i siroko razvijene trgovinske veze sa Grcima.

Pročitaj više …

Cetiri elementa u razvoju arhitekture i primenjenim umetnostima

Detalji
Napisao: Maja Markovic
Datum kreiranja: 29 Februar 2008
U svojoj knjizi "Cetiri elementa u arhitekturi", Gotfrid Zemper arhitekta i istoricar, dokazuje da se arhitektura istorijski razvila i bila odgovor na cetiri razlicite primenjene umetnosti: keramiku, drvodeljarstvo, zidarstvo i tkanje.On je tvrdio da je centralno ognjiste po formi izvedeno iz postojanja toplote i vatre povezanih sa keramikom i metalnim predmetima, dok ogradni zidovi svoje korene vuku iz tkanja, krov zavisi od tesarske vestine,a terasa ili nasip od zidarstva.

Pročitaj više …

Ekistika i njen osnivač: Konstantinos Doxiadis

Detalji
Napisao: Haris Piplas
Datum kreiranja: 10 Februar 2008
Ekistika je nauka o ljudskim naseljima, ali i planiranju zajednica pa čak i pojedinih objekata sa obraćanjem pažnje na geografiju, zaštitu okoline i sam pejzaž, ali i na fiziološke i antropološke faktore, a naravno i na političke, kulturne i estetske faktore. Ona je nastala 1942. godine, a osnivač je bio grči arhitekt i urbanist Konstantinos Apostolos Doxiadis.

Pročitaj više …

Beat Pokret u San Francisku i njegov uticaj na urbani zivot gradova

Detalji
Napisao: Maja Markovic
Datum kreiranja: 04 Februar 2008
Beat pokret je veoma uticao na socijalnu klimu, posredno i-ili neposredno kroz umetnost je uticao i na urbanizam i socijalno ponasanje odredjenih grupa. Po Anri Torgu, koji se u svojoj knjizi Pop i rock muzika, u izdanju CLiO iz 2002. godine, bavio proucavanjem istog, ovaj pokret pobunjenika tj. beatnika, koji je okupio razlicite socijalne kategorije, medju kojima najvise presnika, ali i umetnika, uticao je na urbanitet i kontekst americkih gradova i zivot umetnika u potpunoj meri.

Pročitaj više …

Minimalizam u arhitekturi

Detalji
Napisao: Maja Markovic
Datum kreiranja: 18 Januar 2008
Minimalisticka arhitektura, umetnost i dizajn su nastale kao proizvod raznih uticaja, a u evropsku kulturu dosla je tek pre nekoliko stotina godina. Savremeni minimalizam ima 4 razlicite polazne osnove, a to su:

1. Japanski uticaj (Daleki Istok), zen umetnost
2. Islamski uticaj (Bliski Istok), orijentalna umetnost
3. Ruski stil (Konstruktivizam)
4. Skandinavski stil (Ikea design)

Pročitaj više …

Digitalna umetnost u arhitekturi

Detalji
Napisao: Maja Markovic
Datum kreiranja: 13 Januar 2008
Tehnologija ima veoma veliki opseg uticaja na promene u dizajniranju i projektovanju tj. 3d (ako je to uopste finalna dimenzija prostora, danas), modeliranju i prikazu kao i gradjenju zgrada (tj. gradjevinskih formi) isto kao sto menja druge oblasti zivota. Frank O Gehry je dokazao da arhitektura moze biti umetnost, svojim vrhunskim projektima u dekonstruktivistickom maniru, ali to je znacilo da je ona i dalje osudjena da sluzi prakticnoj nameni.

Pročitaj više …

Simbolika zemlje u arhitektonskim i umetnickim radovima u 20. veku

Detalji
Napisao: Maja Markovic
Datum kreiranja: 24 Novembar 2007
Zemlja kao simbolicki element je bila vrlo cest predmet u umetnickim radovima i arhitektonskim simbolickom izrazavanju u 50 tim i 60 tim godinama 20. veka, to su bili takozvani radovi na zemlji ili koji se prave od zemljanog materijala kao i radovi koji su izradjeni od zemlje i njenih produkata. Ovaj pokret javlja se i u vreme delovanja novog brutalizma kao pokreta arhitekture u Velikoj Britaniji.

Pročitaj više …

Dekonstruktivizam

Detalji
Napisao: Maja Markovic
Datum kreiranja: 09 Novembar 2007
Dekonstruktivizam, ako se sire posmatra, predstavljan filosofskim pojmom dekonstrukcije, doziveo je u kasnim 80-tim god XX veka svoj potpuni razvoj u arhitekturi. Ovaj period, koji je jos uvek postmoderna, karakterise ovaj pravac kao ideju o nekoj vrsti fragmentacije ili manipulaciju idejom o strukturnoj povsini kao da je ona neka vrsta koznog omotaca poput haljine i sl. Zatim bavi se nelinearnom i neeuklidovskom geometrijom kao oblicima koji distorziraju i pomeraju lokacije nekih elemenata arhitekture, kao sto su envelope, omotaci i strukture, gradjenih tela; tako da, nastaju zgrade kao vid kontrolisanog haosa kao nesto stimulativno i kao podsticaj za radjanje novih delovanja arhitekata.

Pročitaj više …

Arhitekti u bivsoj Jugoslaviji u periodu do pojave Postmodernosti

Detalji
Napisao: Maja Markovic
Datum kreiranja: 01 Novembar 2007
Na prostorima bivse Jugoslavije, u proslom veku, arhitektonski opus je bio vidu u dva potpuno razlicita istorijska perioda. To su period do drugog svetskog rata kao i period posle II svetskog rata do pojave postmodernosti u svetskim okvirima, dakle 70-tih godina XX veka.

Pročitaj više …

Estetika renesanse arhitekture i umetnosti

Detalji
Napisao: Maja Markovic
Datum kreiranja: 25 Oktobar 2007
U renesansnom periodu ne postoji jedinstveno definisanje estetickog fenomena i same estetike kao grane filozofije umetnosti. Karakteristika je uspostavljanje tzv. nove umetnosti i sa time u vezi, pojava nove estetike. U ovom periodu se, jos uvek, posebno ne razdvajaju estetika i umetnost, odnosno filozofija, formiraju se samo znacajne teorije arhitekture koje su nastale u poznoj Gotici.

Pročitaj više …

Estetika srednjeg veka (1. deo)

Detalji
Napisao: Maja Markovic
Datum kreiranja: 22 Oktobar 2007
Srednjovekovna estetika je dala nova tumacenja lepog kroz umetnost kao sastavni deo sireg poimanja sveta, putem stilskih figura alegorije i metafore, kroz tekst i knjige. O arhitekturi kao disciplini umetnosti je vladalo veoma visoko misljenje, kao o grani graditeljstva koja odrazava Bozansko i njegove koncepcije. Materijalni svet je ovde, kao i kod Plotina u Antici, prosudjivanje ideja o uredjenosti i lepom, cije teze su kasnije i razvili visokogoticki skolastici. Estetika srednjeg veka je kompleksna za izucavanje zbog njene neradvojne veze sa teologijom i simbolikom. Izucava se znacenje umetnickog dela i formi u prirodi, gde se jedno telo tumaci putem simbola i stilskih figura kao u knjizevnom tekstu, kako u teologiji, tako i u estetickom prosudjivanju.

Pročitaj više …

Estetika srednjeg veka (2. deo)

Detalji
Napisao: Maja Markovic
Datum kreiranja: 22 Oktobar 2007
"I na pocetku bi rec" - pise u Bibliji. Slika uradjena u tehnici ikone, predstavlja tako deo arhitektonskog enterijera kao gradjevine, ali postoji i odvojeno, teologijom se tumaci sadrzaj ikona, po Ostrogorskom koji je autor Istorije Vizantije. Umetnost tako ne moze biti subjektivna, cak i sam pristup slikanju ikona pripada delovanju Bozijih promisli i raznih rituala i obreda vezanih za crkvu, post, molitva, krstenje, svete tajne, ispovedanje, citanje zitija, liturgije, kao prihvatanje blagodeti Sv. Duha. Poznato nam je delovanje cudotvornih ikona. Rec u Svetom Pismu tako predstavlja Energiju, Univerzum predstavlja Svet, a Crkva novi simbolicki Univerzum.

Pročitaj više …

Estetika anticke umetnosti i arhitekture (1. deo)

Detalji
Napisao: Maja Markovic
Datum kreiranja: 18 Oktobar 2007
Obzirom na to da je termin, odnosno pojam estetike kao nauke o lepom, ali i ruznom, u opstem smislu definisan mnogo kasnije u istoriji, u starogrckoj estetici se razmatraju i prosudjuju pojmovi lepog, a sa tim u vezi i harmonije u arhitekturi, ali i umetnostima kao njenim nezaobilaznim pratiocima u Antici. Anticki izvori pokazuju izvesnu kontinualnost kada se razmatra pojam lepoga koji se izjednacava sa onim sto je esteticko. Tako, na primer Partenon je lep ako je u harmoniji, u proporciji, on je zato esteticna gradjevina.

Pročitaj više …

Estetika anticke umetnosti i arhitekture (2. deo)

Detalji
Napisao: Maja Markovic
Datum kreiranja: 18 Oktobar 2007
Aristotel se smatra prvim autorom koji je ostavio pisane tragove iz oblasti estetike u umetnosti. U svom delu pod nazivom "O pesnickoj umetnosti" on pise o poeziji koja je i nuzna za shvatanje antickog arhitektonskog opusa. Takodje, delo nosi naziv "Aristotelova poetika". Za istrazivanje estetickog su tako znacajne kategorije dela, pa stoga, imamo vrhunsko delo ili ostvarenje u umetnosti, zatim srednje umetnicko delo, prosecne vrednosti i lose umetnicko delo, koje nema pravu vrednost. Put analize i prosudjivanja estetcikog je takodje proces stvaranja umetnickog dela. On se krece pravcem iz ontoloskog, tj. nauke o bicu, ka subjektivnom aspektu, ka narusavanju koncepcije i uspostavljanju specificnog odnosa tj. kreativnog i kao preobrazaja covekove imaginacije.

Pročitaj više …

Konstruktivizam

Detalji
Napisao: Maja Markovic
Datum kreiranja: 16 Oktobar 2007
Le Korbizje jednom prilikom rekao da je konstruktivizam termin cija je oznaka nejasna pa potom i neodredjena, suprotno purizmu ili italijanskom racionalizmu granice ovog pokreta nisu nikad jasno definisane. Preciznije, ovaj pokret kao termin mozemo razmatrati u domenu brisanja tradicionalnih razlika, odvajanja umetnosti od zivota ili kako su produktivisti u sloganu iz ranih dvadesetih izjavili: "Dole sa umetnoscu! Neka zivi tehnologija! Neka zive konstruktivisti!"

Pročitaj više …

Arhitektura u doba anarhizma kao drustveno istorijskog pokreta

Detalji
Napisao: Maja Markovic
Datum kreiranja: 13 Oktobar 2007
Arhitektura nije nikada bila narocito zanimljiva za razmatranje anarhistickim misliocima, ali takodje arhitektima nije bio zanimljiv anarhizam kao drustveno istorijski pravac i -ili pokret. Ipak, postoje neki nagovestaji da sa pojavom situacionista i njihovih filosofskih teorija ona to pocinje da postaje. Tvorac postmoderne arhitekture Charles Jencks '70-tih godina tvrdi posto se upoznao sa anarhizmom Bakunjina i Kropotkina da je jedan od razloga uspeha velikih arhitekata poput Alta i Korbizjea bio slobodan sistem (dez)organizacije tj. nacin organizacije projektnih biroa, mada je to bilo vise nagonski i-ili intuitivno, jer oni navodno nisu bili upoznati sa teorijama anarhizma!

Pročitaj više …

Estetika postmoderne arhitekture

Detalji
Napisao: Maja Markovic
Datum kreiranja: 10 Oktobar 2007
Smisao pojma postmoderne se vezuje za nauku o knjizevnosti i kasnije pocinje da se postepeno prenosi i na arhitekturu, ali i likovne umetnosti, narocito slikarstvo, i potom dostize kulminaciju u sociologiji i filosofiji. Nastanak ovog pojma ne moze se precizno utvrditi. Kod A. Tojnbija nastanak pojma se vezuje jos za 1875. godinu, dok je Umberto Eko u svom postmodernom romanu Ime ruze izrazio stav da ce postmodernost u svojim nastancima doseci i do Homera!

Pročitaj više …

Cetiri elementa u arhitekturi... simbolika

Detalji
Napisao: Maja Markovic
Datum kreiranja: 03 Oktobar 2007
Cetiri elementa: vatra, zemlja, vazduh i voda po ucenju antickog mislioca Empedokla predstavljaju koren svih stvari. Sve stvari nastaju spajanjem i mesanjem ovih elemenata dok ih povezuje ljubav odnosno afinitet. Ovo ucenje potice jos iz V veka pre nase ere. Sto se simbolike broja 4 tice on u razlicitim tradicijama predstavlja arhetip kojim se oznacavaju bitni aspekti pojavnosti sveta, takodje predstavlja i simbol materije, kao kvadrat, simbol racionalnog, a pojavljuje se u razlicitim oblicima kao 4 strane sveta, 4 meseceve mene, 4 godisnja doba, 4 temperamenta, 4 slova u Bozjem imenu.

Pročitaj više …

Estetika moderne umetnosti XX veka

Detalji
Napisao: Maja Markovic
Datum kreiranja: 02 Oktobar 2007
U XX veku avangarda daje novo tumacenje arhitektonskog opusa, kroz pristup da su umetnost i kultura kao i arhitetkura sve ono sto je i sam umetnik. Prostor i vreme se poimaju kao matematicko fizicki fenomeni i transponuju na umetnicki opus arhitekture. Pojavljuje se uticaj teorije relativiteta Alberta Ajnstajna u tumacenju umetnickog dela kao i teorije Lobacevskog u matematici kao i Bergsona. Prostor i vreme su integrisani na razlicite nacine, sve ovo se nuzno povezuje sa kretanjem, razmatrajuci dinamiku kao oblast fizike i njene zakone linearnog kao i ciklicnog kretanja, kao pulsiranje ka centru i od centra.

Pročitaj više …

Pojam postmoderne u istoriji i teoriji arhitekture i umetnosti

Detalji
Napisao: Maja Markovic
Datum kreiranja: 26 Septembar 2007
Termin postmoderna koji je prvi put usao u modu sedamdesetih godina XX veka, ima razlicita znacenja. Neki naucnici i teoreticari ga upotrebljavaju kako bi opisali avangardna desavanja u kulturi i umetnosti uopste. Ovo se sve takodje odnosi i na arhitektonski opus. To su novi kao i eklekticni stilovi koji su ovekovecili kulturne tokove s pocetka XX veka, ali su ih isto tako transformisali i prevazisli.Tako se postmoderna arhitektura udaljavala od modernog stila koji se najbolje ogledao u Bauhaus pokretu i stilu iz dvadesetih godina XX veka.

Pročitaj više …

Estetika japanske umetnosti

Detalji
Napisao: Maja Markovic
Datum kreiranja: 15 Septembar 2007
Proces stvaranja odnosno kreativni cin je najkarakteristicniji element u proucavanju japanske umetnosti u periodu XX veka i narocito se primenjuje na arhitekturu. Kreativni proces ili mozda bolje receno, kreativni cin vezuje se za svaku granu umetnosti, parametri prosudjivanja u estetickom smislu su identicni. U poeziji, isto kao i u slikarstvu, kao i u arhitekturi, nema definicije umetnosti, vec je apostrofiran sam postupak.

Pročitaj više …

Arhitektura u SAD (USA)

Detalji
Napisao: Maja Markovic
Datum kreiranja: 23 Maj 2007
Retko koji oblik simbolizuje duh americkog grada bolje od oblakodera. Omogucen novim tehnikama gradjenja i pronalaskom lifta, prvi oblakoder podignut je u Cikagu, (Chicago) 1884.godine. Projektovao ga je Vilijem Le Baron Dzeni (William Le Baron Jenney), (1832-1907). Dzeni je usavrsio celicnu konstrukciju koja je obezbedjivala unutrasnji oslonac, sto je znacilo da spoljni zidovi vise nisu morali da nose tezinu brojnih spratova. Kako je cena zemljista u gradovima rasla, rasle su i zgrade postepeno.

Pročitaj više …

Zen Architecture

Detalji
Napisao: Slobodan Maldini
Datum kreiranja: 26 Novembar 2006
Da bi se shvatio duh zen-a i njegov uticaj na arhitekturu, enterijer i druge oblike umetnosti, bitno je dublje razumevanje japanske estetike i razumevanje da je umetnički senzibilitet Japana nastao poreklom iz kineske kulture. Osnovna snaga vodilja japanske umetnosti i dizajna predstavlja orijentalna sposobnost da se shvati život iznutra a ne spolja.

Pročitaj više …

Istorijat nagrade Pritzker

Detalji
Napisao: Ivana Simonovic i Srdjan Zajic
Datum kreiranja: 01 Februar 2006
Istorijat nagrade PritzkerNaјprеstizniје priznanjе u oblasti arhitеkturе – Pritzkеrova nagrada uspostavljеna је 1979. od stranе Haјat fondaciје kao godisnjе priznanjе arhitеktima ciје dеlo dеmonstrira splеt kvalitеta – talеnta, viziје i posvеcеnosti.

Pročitaj više …

Macu Pikcu

Detalji
Napisao: Arhitektura.co.yu
Datum kreiranja: 29 Februar 2004
Ono što svi pamte o Maču Pikču, jeste njegov izvanredan položaj, što je velika nepravda prema gradu koji je mnogo više od panoramskog odmorišta.

Pročitaj više …

Rimski forum

Detalji
Napisao: Arhitektura.co.yu
Datum kreiranja: 29 Decembar 2003
Juvenat koji se u I veku nove ere žalio u svojim Satirama na njegovu neprekidnu uskomešanost, a stoga i stalnu, nepodnošljivu buku, ne bi ga danas prepoznao Rimski forum, haotično srce u koje se ulivao, hučan i snažan, život "najvećeg, najdugotrajnijeg, najbogatijeg i najprosvečenijeg carstva Zapada", danas je prostrana poljana po kojoj su rasuti komadi mermera.

Pročitaj više …

Karnak

Detalji
Napisao: Arhitektura.co.yu
Datum kreiranja: 30 Oktobar 2003
Napoleon Bonaparta se iskrcao u Aleksandriji 2. jula 1799. godine. Sa sobom je doveo 38000 ljudi, među kojima 177 naučnika, književnika i stručnjaka iz različitih oblasti. Izabrao ih je jednog po jednog.

Pročitaj više …

Ruska arhitektura

Detalji
Napisao: Arhitektura.co.yu
Datum kreiranja: 30 Jun 2003
Rana ruska arhitektura bila je pretežno od drveta kao građevinskog materijala. Pošto u stara vremena nisu postojale testere i bušilice, drvo je sečeno sekirama i građevine su bile grubo konstruisane. Kuće su bile četvorougaone sa kosim krovom.

Pročitaj više …

Persepolis

Detalji
Napisao: Arhitektura.co.yu
Datum kreiranja: 10 April 2003
"Jer, kad u Heladu stigoše, ne bojahu se da skinu slike bogova, podmetnu vatru u hramove: oltari bejahu porušeni, kipovi polomljeni i oboreni sa svojih postolja, u zbrci..."

Pročitaj više …

Tadz-Mahal

Detalji
Napisao: Arhitektura.co.yu
Datum kreiranja: 28 Decembar 2002
Poslovica veli da ljubav i planine pomera. Ali, ona veoma retko upošljava i arhitekte. Ljubavne radosti i strasti pretaču se u bajke i pesme, legende i poeme, sonete i romane, u nežne reči prošaptane ispod zvezda-saučesnica...

Pročitaj više …

Moravska stilska grupa arhitektonskih spomenika

Detalji
Napisao: Naila Voljevica i Gordana Dulić
Datum kreiranja: 10 Novembar 2002
Krajem XIV veka, ekonomski, politički i kulturni centar, pod pritiskom Turaka, premešta se na sever u dolinu Velike i Zapadne Morave. Zahvaljujući bogatstvu zemlje i trgovini s Primorjem, razvija se kulturni život koji se manifestuje u izgradnji crkava.

Pročitaj više …

Vizantijska stilska grupa arhitektonskih spomenika

Detalji
Napisao: Naila Voljevica i Gordana Dulić
Datum kreiranja: 14 Oktobar 2002
Makedonija i južna Srbija, a posebno pokrajina Kosovo, su teritorije koje su bile pod uticajem vizantijske kulture. Makedonija je do kraja XIII veka bila u sastavu vizantijske države, pa su glavni ktitori crkava, nastalih u Makedoniji do XIII veka, vizantijsko plemstvo ili vizantijska pravoslavna crkva.

Pročitaj više …

Raška stilska grupa arhitektonskih spomenika

Detalji
Napisao: Naila Voljevica i Gordana Dulić
Datum kreiranja: 12 Septembar 2002
Grupa spomenika koja čini celinu, a sagrađena je za vreme Stevana Nemanje i njegovih prvih naslednika (XII vek) u Raškoj, od Morave do Jadranskog mora, pripada Raškoj stilskoj grupi.

Pročitaj više …

Knosos

Detalji
Napisao: Arhitektura.co.yu
Datum kreiranja: 28 Jun 2002
Čuveni graditelj i pronalazač, upleten u dramu strasti, sklanja se u inostranstvo gde dobija ugledne poslove ali, optužen za podvođenje, biva osuđen na doživotnu robiju zajedno sa sinom.

Pročitaj više …

Crkva Sv.Petra u Rimu

Detalji
Napisao: Arhitektura.co.yu
Datum kreiranja: 13 Maj 2002
Otkad je sveta, najveći problem za neimare nije bilo sagraditi lepu građevinu, već joj pronaći narucioca. "Narudžba" uglednog naručioca, po mogućnosti dobro plaćena, uvek je bila pokretačka snaga arhitekture.

Pročitaj više …

Abu Simbel

Detalji
Napisao: Arhitektura.co.yu
Datum kreiranja: 15 Mart 2002
Topovi su, zna se, poslednji argument kraljeva. Ali šta se događa kad topovi iznevere?

Pročitaj više …

Egipatske piramide

Detalji
Napisao: Arhitektura.co.yu
Datum kreiranja: 25 Januar 2002
Herodot nam je ostavio prvi opis piramida u Gizi koje su ga oduševile. To je impozantan kompleks koji se uzdiže na zapadnoj obali Nila nedaleko od današnjeg luksuznog predgrađa Kaira.

Pročitaj više …

Stounhendz

Detalji
Napisao: Arhitektura.co.yu
Datum kreiranja: 22 Avgust 2001
Inigo Džons, arhitekt i scenograf na engleskom kraljevskom dvoru, naučio je u Italiji - gde je boravio od 1613. do 1614. u pratnji lorda Arundla, velikog sakupljača retkosti i umetničkih predmeta - da dvoranin nikad ne sme izgubiti prisebnost ili razočarati svog gospodara i vladara.

Pročitaj više …

  • Početna strana
  • Forum
  • O nama
  • Kontakt

 

Psihologija

Joomla Templates

Svi tekstovi i slike poslati su od strane članova sajta. Ne odgovaramo za sadržaj niti za tačnost informacija. Politika privatnosti

Copyright © 2023 Arhitektura.rs.