Istorija
- Detalji
- Napisao: Maja Markovic
Arhitektura nije nikada bila narocito zanimljiva za razmatranje anarhistickim misliocima, ali takodje arhitektima nije bio zanimljiv anarhizam kao drustveno istorijski pravac i -ili pokret. Ipak, postoje neki nagovestaji da sa pojavom situacionista i njihovih filosofskih teorija ona to pocinje da postaje. Tvorac postmoderne arhitekture Charles Jencks '70-tih godina tvrdi posto se upoznao sa anarhizmom Bakunjina i Kropotkina da je jedan od razloga uspeha velikih arhitekata poput Alta i Korbizjea bio slobodan sistem (dez)organizacije tj. nacin organizacije projektnih biroa, mada je to bilo vise nagonski i-ili intuitivno, jer oni navodno nisu bili upoznati sa teorijama anarhizma!
- Detalji
- Napisao: Maja Markovic
Smisao pojma postmoderne se vezuje za nauku o knjizevnosti i kasnije pocinje da se postepeno prenosi i na arhitekturu, ali i likovne umetnosti, narocito slikarstvo, i potom dostize kulminaciju u sociologiji i filosofiji. Nastanak ovog pojma ne moze se precizno utvrditi. Kod A. Tojnbija nastanak pojma se vezuje jos za 1875. godinu, dok je Umberto Eko u svom postmodernom romanu Ime ruze izrazio stav da ce postmodernost u svojim nastancima doseci i do Homera!
- Detalji
- Napisao: Maja Markovic
Cetiri elementa: vatra, zemlja, vazduh i voda po ucenju antickog mislioca Empedokla predstavljaju koren svih stvari. Sve stvari nastaju spajanjem i mesanjem ovih elemenata dok ih povezuje ljubav odnosno afinitet. Ovo ucenje potice jos iz V veka pre nase ere. Sto se simbolike broja 4 tice on u razlicitim tradicijama predstavlja arhetip kojim se oznacavaju bitni aspekti pojavnosti sveta, takodje predstavlja i simbol materije, kao kvadrat, simbol racionalnog, a pojavljuje se u razlicitim oblicima kao 4 strane sveta, 4 meseceve mene, 4 godisnja doba, 4 temperamenta, 4 slova u Bozjem imenu.
- Detalji
- Napisao: Maja Markovic
- Detalji
- Napisao: Maja Markovic
Termin postmoderna koji je prvi put usao u modu sedamdesetih godina XX veka, ima razlicita znacenja. Neki naucnici i teoreticari ga upotrebljavaju kako bi opisali avangardna desavanja u kulturi i umetnosti uopste. Ovo se sve takodje odnosi i na arhitektonski opus. To su novi kao i eklekticni stilovi koji su ovekovecili kulturne tokove s pocetka XX veka, ali su ih isto tako transformisali i prevazisli.Tako se postmoderna arhitektura udaljavala od modernog stila koji se najbolje ogledao u Bauhaus pokretu i stilu iz dvadesetih godina XX veka.
- Detalji
- Napisao: Maja Markovic
Proces stvaranja odnosno kreativni cin je najkarakteristicniji element u proucavanju japanske umetnosti u periodu XX veka i narocito se primenjuje na arhitekturu. Kreativni proces ili mozda bolje receno, kreativni cin vezuje se za svaku granu umetnosti, parametri prosudjivanja u estetickom smislu su identicni. U poeziji, isto kao i u slikarstvu, kao i u arhitekturi, nema definicije umetnosti, vec je apostrofiran sam postupak.
- Detalji
- Napisao: Maja Markovic
Retko koji oblik simbolizuje duh americkog grada bolje od oblakodera. Omogucen novim tehnikama gradjenja i pronalaskom lifta, prvi oblakoder podignut je u Cikagu, (Chicago) 1884.godine. Projektovao ga je Vilijem Le Baron Dzeni (William Le Baron Jenney), (1832-1907).
Dzeni je usavrsio celicnu konstrukciju koja je obezbedjivala unutrasnji oslonac, sto je znacilo da spoljni zidovi vise nisu morali da nose tezinu brojnih spratova. Kako je cena zemljista u gradovima rasla, rasle su i zgrade postepeno.
- Detalji
- Napisao: Slobodan Maldini
Da bi se shvatio duh zen-a i njegov uticaj na arhitekturu, enterijer i druge oblike umetnosti, bitno je dublje razumevanje japanske estetike i razumevanje da je umetniÄÂki senzibilitet Japana nastao poreklom iz kineske kulture. Osnovna snaga vodilja japanske umetnosti i dizajna predstavlja orijentalna sposobnost da se shvati život iznutra a ne spolja.
- Detalji
- Napisao: Ivana Simonovic i Srdjan Zajic
- Detalji
- Napisao: Arhitektura.co.yu
Ono što svi pamte o Maču Pikču, jeste njegov izvanredan položaj, što je velika nepravda prema gradu koji je mnogo više od panoramskog odmorišta.
- Detalji
- Napisao: Arhitektura.co.yu
Juvenat koji se u I veku nove ere žalio u svojim Satirama na njegovu neprekidnu uskomešanost, a stoga i stalnu, nepodnošljivu buku, ne bi ga danas prepoznao Rimski forum, haotično srce u koje se ulivao, hučan i snažan, život "najvećeg, najdugotrajnijeg, najbogatijeg i najprosvečenijeg carstva Zapada", danas je prostrana poljana po kojoj su rasuti komadi mermera.
- Detalji
- Napisao: Arhitektura.co.yu
Napoleon Bonaparta se iskrcao u Aleksandriji 2. jula 1799. godine. Sa sobom je doveo 38000 ljudi, među kojima 177 naučnika, književnika i stručnjaka iz različitih oblasti. Izabrao ih je jednog po jednog.
