Najnovije delo iz oblasti solarne arhitekture, monografija "Aktivni solarni sistemi – primena u materijalizaciji omotača energetski efikasnih zgrada", autorke mr Vesne Kosorić, štampano je u izdanju "Građevinske knjige". Sama autorka, do sada je već sarađivala sa ovom izdavačkom kućom, a ovo je njeno prvo autorsko delo. Na srpskom jeziku, pre ovoga je objavljeno samo jedno delo koje obrađuje temu aktivnih sistema, a sva druga literatura o solarnoj arhitekturi odnosi se na pasivne sisteme. Takođe, s obzirom da je (koliko je to moguće) autorka aktivno prisutna na seminarima i istraživanjima u oblasti solarne arhitekture u Švajcarskoj, Austriji, i Singapuru, i veoma upućena u literaturu iz ove oblasti koju je moguće pronaći u inostranstvu, sa sigurnošću se može reći, da ovo delo spada u red najobimnijih i najsveobuhvatnijih pisanih izdanja o solarnoj arhitekturi u svetu, i istovremeno prema broju informacija, broju primera, i fotografija u boji – enciklopedijskog karaktera. "Aktivni solarni sistemi – primena u materijalizaciji omotača energetski efikasnih zgrada" su neosporno veliki korak napred u razvoju solarne arhitekture, (za sada samo teoretski) na prostoru naše zemlje i šire.

U monografiji je umesto termina solarni kolektori, korišćen termin toplotni prijemnici sunčeve energije.

Kako se navodi u predgovoru monografije, alarmantna ugroženost zdravlja ljudi uzrokovana je uticajima koji postoje u zgradama koje je sam čovek stvorio. Savremeni čovek provodi 70 do 90% vremena (Von Rosen Bladt) u zatvorenom prostoru. Imajući u vidu ovaj podatak, može se reći da je čovek u velikoj meri izolovan od potencijalnih negativnih uticaja spoljašnje sredine i da je neuporedivo više izložen dejstvu mikroklime zatvorenog boravišnog prostora. Zbog toga je u svakoj fazi projektovanja potrebno razmišljati o kvalitetu življenja u zgradama i energiji koju zgrada troši u cilju postizanja konfora.
Predmet monografije je proučavanje primene fotonaponskih sistema i toplotnih prijemnika sunčeve energije u materijalizaciji omotača zgrada u cilju postizanja energetske efikasnosti korišćenjem sunčeve energije. U tom kontekstu se sagledavaju mogućnosti projektovanja i parametri od uticaja na efikasnost njihove primene. Razmatraju se karakteristike fotonaponskih sistema i toplotnih prijemnika sunčeve energije i daju njihove klasifikacije i tehnička rešenja materijalizacije zgrada sa ovim sistemima. Analiziraju se karakteristike sunčevog zračenja, karakteristike same zgrade i karakteristike samih aktivnih solarnih sistema kao parametri koji utiču na efikasnost i optimalnost primene fotonaponskih sistema i toplotnih prijemnika sunčeve energije u materijalizaciji omotača zgrade.

Monografija se sastoji iz pet celina. U prvoj celini dat je prikaz mogućnosti korišćenja sunčeve energije u cilju uvećanja energetske efikasnosti zgrada kroz sažeto predstavljanje aktivnih sistema. Ona sadrži i kratak pregled istorijskog razvoja solarne arhitekture. Takođe, u ovoj celini se navode i osnovne karakteristike sunčevog zračenja i parametri od uticaja na iskorišćenje sunčeve energije.

U drugoj celini detaljno je opisana primena fotonaponskih sistema u materijalizaciji omotača zgrada , dok se u trećoj celini detaljno opisuju toplotni prijemnici sunčeve energije. Poseban akcenat je stavljen na prikaz oblikovnih karakteristika i vizuelnih efekata koji se pomoću ovih sistema mogu postići u materijalizaciji fasada i krovova, kao i na njegove energetske karakteristike. Navedene su osnovne karakteristike fotonaponskih sistema i toplotnih prijemnika sunčeve energije kao elementa koji se koriste u materijalizaciji omotača zgrada, opisana je njihova funkcija, data je klasifikacija fotonaponskih sistema i toplotnih prijemnika sunčeve energije i opisan energetski aspekt i ekonomska isplativost njihove primene. Takođe, istaknuti su faktori od uticaja na mogućnost primene i performanse fotonaponskih sistema i toplotnih prijemnika sunčeve energije u materijalizaciji omotača.

U četvrtoj ceilni razmatraju se metode proračuna, simulacija i optimizacija energetskih performansi omotača sa fotonaponskih sistemima i toplotnim prijemnicima sunčeve energije.

Na kraju, u zaknjučku se navode značajni parametri budućeg razvoja i dalje viđenje koristi i značaja primene fotonaponskih sistema i toplotnih prijemnika sunčeve energije.

Recenzenti monografije, prof.dr.Aleksandra Krstić, prof.dr.Tomislav Pavlović, i prof.dr.Jasmina Radosavljević ocenili su rad kao odlično naučno delo i istovremeno kao izvrsan priručnik za projektovanje, jer se projektantsko poznavanje arhitektonskih detalja vezanih za solarne kolektore mora proširiti, u korak sa napretkom tehnologije.