U XX veku avangarda daje novo tumacenje arhitektonskog opusa, kroz pristup da su umetnost i kultura kao i arhitetkura sve ono sto je i sam umetnik. Prostor i vreme se poimaju kao matematicko fizicki fenomeni i transponuju na umetnicki opus arhitekture. Pojavljuje se uticaj teorije relativiteta Alberta Ajnstajna u tumacenju umetnickog dela kao i teorije Lobacevskog u matematici kao i Bergsona. Prostor i vreme su integrisani na razlicite nacine, sve ovo se nuzno povezuje sa kretanjem, razmatrajuci dinamiku kao oblast fizike i njene zakone linearnog kao i ciklicnog kretanja, kao pulsiranje ka centru i od centra.

Stav o umetnosti i estetickom se bitno menja u odnosu na 19. vek, kulturno okruzenje je sve sem umetnosti, inspiracija se trazi i u socioloskim studijama kao i psihologiji, umetnost je vezana za tumacenja sveta na tom nivou. Ona obrazlaze odnos prema prirodi i drustvu. Tako Picassova umetnost prikazuje fenomene koji se ne mogu videti i spoznati. Kod koncepta idealnih grckih vajarskih autora takodje nailazimo na fizicki nevidljive pojave kao idejne inspiracije pri radu.Ovo jos i nije dovoljno istrazeno do danas.

Industrija dovodi do transformacije ideje i umetnosti, koncept promene nastaje iz snazne promene ljudskog drustva u celini.Novi materijali i strukturne forme u graditeljstvu XX veka dovode do novih estetickih kodova. Tako dolazimo do pojma masinske estetike tako kuca postaje brod letelica masina za stanovanje. Inspirisani umetnoscu logoke masine a ne njene konstrukcije, forme bili su moderni umetnici. Takodje tu su i nove teorije o univerzumu, matematici i geometriji. U Le Korbizjeovoj arhitekturi i knjizi "Ka pravoj arhitekturi" se ogleda taj duh novog pristupa i vremena u arhitekturi i urbanizmu. Le Korbizje obnavlja anticku umetnost u novom ruhu tog vremena. Umetnost tako nije privilegija visih klasa i kasti vec je dostupna svima. Takodje socijalni problemi i politika uticu na umetnost u velikoj meri u ovom periodu. Pojavljuju se pokreti i smenjuju velikom brzinom, futuristi, konstruktivisti, avantgarda, de stijl i tako dalje sve do bauhausa kao vrhunca te masinske ere.

Nauka objasnjava umetnost linearnim konceptima i novim metodama, ali nema jedninstvene terorije takodje. Koriste se i intuicija i psiholoski fenomeni umesto logike. Maljevic u svojim radovima govori o ovom fenomenu. Estetika obuhvata ne samo pojam lepog vec i sire pojmove i odnosi se na design i primenjene umetnosti uopste.