Vatra


Zemlja


Voda


Metal

1. Uvodjenje u enterijere ceremonije caja i uredjenje kuce za ceremonije, zen kulture

Umetnost caja tj. sluzenje caja, po mogucstvu zelenog, green tea, se odvija u prostoriji za caj. Ideal bi bio priblizavanje prirodi, koji se postize sklanjanjem pod slamnati krov, u prostoriji koja po kvadraturi jedva prelazi 1m2, ali koja mora biti izgradjena i namestena u umetnickom duhu. Umetnost caja podrazumeva pojednostavljivanje i to, pre svega putem neupadljive samotne kolibe sa slamnim krovom, podignute, recimo, pokraj nekog starog borovog stabla, tako da izgleda da je deo prirode, a ne kao delo ljudskih ruku. Kada je njen oblik na ovaj necin simbolizovan jednom za svagda, on dopusta sebi da bude dalje umetnicki obradjivan. Podrazumeva se da sam prinicip obrade mora biti u savrsenom skladu sa prvobitnom idejom koja stoji iza njega, tj.sa odstranjivanjem nepotrebnog. Umetnost caja je najduze povezana sa zenom, ne samo sa prakticne strane, vec i u nacelu, kada se radi o pridrzavanju duha koji prozima citavu ovu ceremoniju. Ovaj duh, posmatrano kroz prizmu osecaja sastoji se od sklada (VA), postovanja (KEJ), cistote (SEJ), spokojstva (DZAKU). Ova 4 elementa su neophodna da bi se cajna ceremonija mogla uspesno privesti kraju.

Iako se zen ucenje sastoji u poimanju duha putem transcendovanja oblika, ono ne propusta da nas podseti na to da je svet u kome zivimo, svet posebnih oblika i da se duh ispoljava iskljucivo putem oblika. Zen je, prema tome, istovremeno i protivurecan i disciplinaran. Opsta atmosfera u prostoriji za caj, naginje stvaranju sveprisutne blagosti: dodira, mirisa, svetla i zvuka. Citav ovaj ambijent odrazava licnost onoga koji ga je stvorio. Na primer, arhitektonski elementi, kao prozori i paravani su jos jedan izvor blagog preovladjujuceg sarma, jer je svetlost koja dopire u ovu prostoriju uvek blaga i umirujuca i pogodna za meditativno raspolozenje. Umetnost caja, princip koji nadahnjuje, prostoriju za caj, od njene izgradnje, pa do izbora pribora za caj, tehnike serviranja, kuvanja hrane, nosenja odece... Veoma je bitno vidjenje prozimajuceg prisustva 5 elemenata tzv. VU HING.

Slikovit prikaz atmosfere mozemo docarati jednom pesmom iz knjige Zen kulture Japana, autora D. T. Suzukija u izdanju Geopoetike iz 2005.g

"pokraj sopstvenog ognjista, gde se planine stene, reke i drvece... zaticu onakvi kakvi su u prirodi"

(put c'a no-jua- sastoji se u pokazivanju razumevanja za prirodno skladan spoj neba i zemlje...
podizanje koliba - mala koliba u bambusovom gaju ili pod drvecem, uredimo potocic i kamenje, ukrasno siblje i grmlje...

2. Uticaji na enterijere, SAKRALNA ARHITEKTURA

Japanska svetovna arhitektura kao i veliki budisticki hramovi i manastiri zavisili su poglavito iz bez izuzetaka od kineskog uticaja i nadahnuca. U periodu Nara od 710. do 782.g.N.E. arhitektura kineske dinastije je pomno podrazavana u pogledu oblika i nacina gradnje. Karakteristicni su primeri Horjudji hrama kod Nara.

Tek tokom perioda Heijan od 782. do 1068.g. N.E. u arhitekturi dolazi do vaskrsavanja japanskog nacionalnog ukusa. U velikim planinskim manastirima, Tendaiju i Shingonu formalni kineski raspored je bio nemoguc, dok je potreba za masovnim okupljanjima svetovnjaka i tantrickim obredima, dovela do razvoja velikih zasebnih dvorana za molitvu. Ta potreba iziskivala je eksperimente sa novim oblicima u arhitekturi, a u Japanu razvoj hramskih konstrukcija koje ce manje zavisiti od tradicionalnih kineskih modela. Ipak, tokom citave japanske istorije kineski uticaj na arhitekturu ostao je neizmeran.

3. Uticaji na enterijere, SAKRALNA UMETNOST

Najveci deo umetnosti neposredno je nadahnut budistickim idejama i praksom, iako u njenom stvaranju budisticki monasi imaju srazmerno mali udeo izuzetak je literatura koja govori o tome. Izradi umetnickih dela prevashodno su pristupali budisti svetovnjaci.

Glavna podrucja su vajarstvo, slikarstvo i arhitektura, dok muzika nije isticana u okviru budistickog bogosluzenja, niti se njome sluze monasi, cije je zajednicko zapevanje prisutno na molitvenim sluzbama donekle slicno evropskom horskom pevanju, ali u osnovi predstavlja glasno recitovanje.

U pogledu vajarstva budizam ima bogatu proslost, posebno u pogledu razvoja, rupe ili Budinog kipa, od najranijih dana u severozapadnoj Indiji do njegovih modifikacija u zemljama jugoistocne Azije, prevashodno na Tajlandu. Slikanje fresaka po zidovima manastira i hramova takodje belezi dugi razvojni put na kome je stvoreno vise razlicitih stilova, glavne teme su bile i ostale prizori iz Budinog zivota iz iz prica Djataka.

Na polju arhitekture, stupe su stvorile sirok prostor za razgranat razvoj, dosegavsi svoj vrhunac u strukturama kao sto su pagode u jugoistocnoj Aziji, narocito Svej Dagon u Rangunu. Manastiri i hramovi su takodje predstavljali izazov za bogate umetnicke vestine, cije je rezultate moguce videti sirom budisticke Azije, od Cejlona do Japana.

4. Teorije 5 elemenata pri gradjenju i uredjenju i lecenju kuce i unutrasnjeg prostora

Analogija je slicna teorijama iz 18. veka kada je kuca predstavljana ljudskim telom, u osnovi o cemu se govori i u estetickim teorijama raspravama toga veka. Takodje, postoji paralela i u muzici, W.A. Mozart je pisao pod uticajem tih analogija,Van Gogh je slikao slike.

Ukratko, takodje postoje veze alternativne medicine i tih teorija.

Osnovni elementi su:
- Vatra
- Zemlja
- Vazduh
- Voda
- Metal kao 5 element!

Ciklus je sledeci:

- drvo stvara vatru
- vatra stvara zemlju
- zemlja stvara metal
- metal stvara vodu
- voda stvara drvo

Drugi zakon je zakon inhibicije, to je zakon kocenja ili ciklus:

- voda gasi vatru
- vatra topi metal
- metal sece drvo
- drvo iscrpljuje zemlju
- zemlja upija vodu

Ovi zakoni interakcije se analogno primenjuju na kuce, organe tela ljudi, ukuse, boje ishranu i tako dalje, cak i komplementarnost ljudi...

Zakoni kretanja, simetrije, uzajamnosti, ma koliko naivno bili izrazeni dobijaju danas potvrdu u fundamentalnim istrazivanjima koja se odnose na strukturu materije i strukturu univerzuma,a oni su u taou, feng suiu i akupunkturi prisutni vise od 3000 godina.
Zakon stvaranja kontrole zahvaljujuci ukusima i bojama mogu da se koriste u lecenju kuca i ljudskog organizma, soba kuce je tako analogna pojedinim organima.

To je osnova kineske tradicionalne medicine i feng sui mastera.

Kako akupunktura uspostavlja ravnotezu u organizmu, tj. balans energija tako i tradicionalna arhitektura ravnotezu uspostavlja preko delova celine harmonizovanjem feng,vetar sa sui, voda materom.

Tajne ovog zanata, sporo se i tesko savladavaju, minimum je 7 godina, sto predastavlja orbis saturna po hebrejskoj simbolici.

Literatura:
R.T. Paine i A. Soper "The art and architecture in Japan" 1955.
Jean Herbert "Shinto" 1967.
D. Seckel "The art of Buddhism" 1964.
A.K. Coomeraswamy "Elements of Buddhist Iconography" 1935.
Casopis Kulture Istoka